Za svakoga po nešto: 12 knjiga za sve ukuse

Virginia Woolf – Gospođa Dalloway

Koje god djelo Virginije Woolf odabrali, ne možete pogriješiti, no Gospođa Dalloway uvijek se ističe kao remek-djelo modernizma. Maestralno napisan, ovaj roman vrvi strujama svijesti i unutarnjim monolozima u kojima likovi spoznaju mnogo što o sebi prisjećajući se vlastite prošlosti. Roman se sastoji od dviju paralelnih fabula, iako se zbog izrazite psihologizacije i fragmentiranosti ne može razgovarati o pravoj radnji. Pratimo tako, dan u životu Clarisse Dalloway, sretno udane, no neispunjene žene opterećene razmišljanjima o svojem braku, staroj ljubavi prema avanturistu Peteru Walshu, ali i nerazjašnjenim osjećajima prema svojoj prijateljici Sally Seton s jedne strane, a s druge strane Woolf opisuje razmišljanja traumatiziranog ratnog veterana Septimusa Warrena Smitha, što je jedan pionirskih prikaza mentalne bolesti u književnosti. 

Michel Houellebecq – Elementarne čestice

Roman iz 1998. godine jednog od najkontroverznijih autora današnjice apsolutno je remek-djelo u kojem autor preispituje neke od svojih omiljenih tema, atomizaciju suvremenog društva, mjesto koje ljubav i seks u njemu zauzimaju, usamljenost i depresiju. Houellebecqov stil prepoznatljiv je po eksplicitnim prikazima seksualnosti koji ipak, nisu sami sebi svrhom, već su doista utkani u samu strukturu i tezu romana. Elementarne čestice nisu dakle, erotski ni pornografski roman, one su naprosto blaga distopija koja će vas podosta emocionalno iscrpiti, ali ćete u konačnici priznati sami sebi da je Houellebecq naprosto fantastičan pisac.

Jack Kerouac – Na cesti

Poznat kao roman bez kojeg ne bi bilo grupe The Doors, Na cesti se smatra jednim od najznačajnijih djela beat generacije, kontrakulture iz 1950-ih poznate po seksualnoj slobodi i eksperimentiranju s drogom. Kao što mu i ime kaže, većina se radnje romana događa na cesti, u luđačkim, energičnim vozikanjima s jednog kraja Amerike na drugi, a kasnije i u Meksiko te u čistom uživanju u životu, brzini, slobodi, jazz improvizacijama i ženama. Na cesti vjerojatno nije roman koji će vas dotaknuti u starijoj životnoj dobi jer sublimira jedan izrazito mladenački sentiment, stoga pokušajte ovaj roman pročitati dok još u vama ima onog divljeg, posttinejdžerskog žara.

Pinterest Ako ste slučajno propustili pročitati Stranca u školi, pročitajte ga u slobodno vrijeme. Camusov jednostavan, sažet stil nosi duboku poruku društvu i njegovim očekivanjima. Glavni lik Mersault ubija Arapa na plaži, no biva osuđen ne toliko zbog ubojstva, koliko zbog činjenice da nije plakao na majčinu pogrebu. Camus se time pita što je to po čemu nas drugi prosuđuju i tko i zašto ima pravo određivati norme ponašanja.

Ranko Marinković – Kiklop

Na opći užas svih srednjoškolaca, Kiklop je djelo koje bez sumnje svatko treba pročitati. Bilo da mu pristupamo kao književni znalci, uočavajući nevjerojatno bogate slojeve aluzija i referenci na druga književna djela, mitove, Bibliju, povijesne figure i događaje, ili kao obični čitatelji zainteresirani za dobru priču, Kiklopova briljantnost daje i jednima i drugima pregršt materijala za uživanje. Kao snažan krik protiv rata i dehumanizacije Kiklop je, na žalost, i dalje veoma relevantno djelo pa se zaista možemo zapitati koliko na svijetu i u ovom trenutku ima ljudi s pričom sličnom onoj neurotičnog, umornog Melkiora Tresića koji se izgladnjuje kako bi izbjegao novačenje.

Sarah Waters – Affinity

Sarah Waters stekla je golemu popularnost u Velikoj Britaniji svojim romanima u kojima zamišlja povijest lezbijskih odnosa. Affinity je, tako, drugi dio autoričine trilogije koja uključuje još pikarski roman Tipping the Velvet i Fingersmith (kod nas preveden kao Varalice) koji je izrazito inspiriran devetnaestostoljetnim romanom senzacije. U Affinity Waters nevjerojatno vješto stvara priču koja se poigrava čitateljem i njegovim očekivanjima – glavna junakinja Margaret počinje posjećivati londonski zatvor u sklopu svog oporavka od samoubojstva koje je pokušala počiniti zato što žena koju voli, Helen, nije htjela pobjeći s njom u Italiju, već se udala za njezina brata. U zatvoru Margaret upoznaje misterioznu Selinu koja je medij, zaljubljuje se u nju, a, čini se i Selina u nju. No, Waters priprema poprilično iznenađenje na kraju romana, stoga ako i niste ljubitelji povijesnih romana, odnosno historiografske metafikcije, pročitajte Affinity zbog apsolutno briljantnog raspleta i atmosfere.

David Lodge – How Far Can You Go?

Genijalan roman britanskoga pisca i akademika Davida Lodgea uzoran je primjer postmodernizma u književnosti u svojim obraćanjima čitatelju i privlačenju pozornost na status romana kao umjetno tvorenog teksta. Ipak, posebno je zanimljiva radnja djela koja prati nekoliko mladih katolika u doba kada je Crkva trebala reformirati svoj stav prema kontracepciji. Lodge u romanu istražuje kako je prihvaćanje ili odbijanje kontracepcijskih sredstava utjecalo na živopisne likove poput Michaela koji na početku knjige mašta o seksu i mnogo masturbira ili odnos Milesa, koji je katolik i homoseksualac, prema Crkvi.

Antun Šoljan – Kratki izlet

Kako i naslov kaže, Kratki izlet kratko je i izvrsno djelo koje se može čitati na više načina. Jedna je od interpretacija ona koja u Šoljanovu romanu vidi kritiku socijalističkog režima, no najpopularnija je ipak ona koja ističe element lutanja, izgubljene mladeži, kretanja i traganja za nečim, mada nitko ne zna čime, traganja koje postaje samo sebi ciljem. Šoljan fantastično opisuje ozračje svojega doba koje se, zbog činjenice da je i danas prisutan sličan sentiment, izdiže na razinu preispitivanja općeljudskih emocija.

Slobodan Novak – Mirisi, zlato i tamjan

Novakov roman iz 1968. godine veličanstveno je morbidan. Radnju uokviruju dva pražnjenja crijeva bolesne starice Madone Markantunove, nekadašnje plemkinje kojoj je nova, komunistička vlast nacionalizirala većinu posjeda. Razočaran u režim, Mali na svom otoku sa ženom Dragom čuva Madonu kao dio svoje pokore zbog sudjelovanja u poretku koji ne smatra dobrim. Uz još neke veoma čudne dijelove, kao pokušaj Maloga da seksualno iskoristi djevojku iz benediktinskog samostana, Mirisi, zlato i tamjan naprosto privlače svojim egzistencijalizmom i sarkastičnim izlaganjem.

Gustave Flaubert – Gospođa Bovary

Lektirni klasik koji vrijedi pročitati iz više razloga. Osim Flaubertova iznimnog stila i revolucionarnog korištenja tehnika poput slobodnog neupravnog govora, najprivlačnije je u Gospođi Bovary upravo njezina protagonistica. Flaubertov roman na revolucionaran je način prikazao žensku seksualnost i žudnju, no priča Emme Bovary nije netipična. Osuda njezinih činova koja je roman nakon objavljivanja 1857. godine dovela na sud proizlazi samo iz dvostrukih standarda prema rodnim ulogama, zbog nemogućnosti tadašnjeg (a i sadašnjeg) društva da shvati kako bi i zašto žena s dobrim mužem i djetetom mogla željeti nešto više.

Mada je Combray, prvi dio romana Put k Swannu i ciklusa romana U potrazi za izgubljenim vremenom, mnoge namučio svojim lirskim stilom i reminiscencijama, kada pokušate čitati Prousta bez privole, tek tada otkrivate svu čar njegova stila pisanja. Ono što vam se čine dosadnim, bespotrebnim opisima mamina sinčića kada ga se čita s predrasudom postaju svjetovi nevjerojatne suptilnosti i emocije kada se Proustu pristupi otvoreno, s primisli na vlastito djetinjstvo.

Mihail Afanasjevič Bulgakov – Majstor i Margarita

Fantastični roman ruskoga pisca sadržava dvije fabule. Prva je priča o Sotoni i njegovim pomagačima koji izvode razne ludorije u Moskvi, dok druga prati Poncija Pilata u Jeruzalemu. Oba sloja povezuje Majstor koji se nalazi u ludnici i okreće leđa svojoj ljubavi Margariti koja se, u dogovoru sa Sotonom, pretvara u vješticu. Zanimljiva radnja Bulgakovljeva romana zapravo preispituje vječne odnose između dobra i zla, no često se interpretira i u svjetlu socijalizma i njegova odnosa prema vjeri.

studentski.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *