Od kutije cigareta koja košta 5 KM državi ide 4,5! Crno tržište duhana gasi legalnu industriju?

Previsoke akcize su povećale cijenu cigareta u Bosni i Hercegovini daleko iznad standarda građana, pa je nabujalo crno tržište po kojem smo evropski rekorder. Svi su na gubitku osim švercera, a budžet svake godine izgubi milijardu KM. S tim novcima svake godine možemo obnoviti svih pet kliničkih centara i 21 bolnicu. Ekonomski analitičar Faruk Hadžić predlaže smanjenje akciza.

Pretpostavlja se da je svaka druga cigareta u Bosni i Hercegovini nelegalna, a ove godine se procjenjuje da je vrijednost crnog tržišta duhana premašila vrijednost legalne industrije jer zadnje procjene govore da je 60 posto od ukupnog duhanskog tržišta nelegalno. To znači da se godišnje oko 200 miliona pakovanja cigareta kupuje iz ilegalnih tokova. I po tome je Bosna i Hercegovina rekorder u Evropi.

Zašto je to tako? Zbog iznimno visokih nameta na cigarete u Bosni i Hercegovini, od jedne kutije cigareta koja košta oko pet KM, državi na ime akcize i PDV-a ide 4,5 KM, što je najveći namet u Evropi. S druge strane, na crnom tržištu brendirane ilegalne cigarete se prodaju između dvije i tri KM. Naravno, tu država ne uzima ništa i sva zarada ide švercerima i kriminalnim grupama, no građani su zbog niskog standarda primorani kupovati jeftinije.

U gubitku su privrednici i država. Duhanska industrija gubi više od pola prihoda zbog čega je na koljenima, a godišnji gubitak svih firmi u distributivnom lancu duhanskih proizvoda je više od 150 miliona KM prihoda. Država svake godine izgubi skoro milijardu KM, a to znači manje novca za javne potrebe. Primjera radi, svake godine se izgubi toliko novca koji bi bio dovoljan za obnovu svih pet kliničkih centara i 21 bolnice u Bosni i Hercegovini.

Pretpostavlja se da će se prihodi države od akciza na cigarete i duhan dodatno smanjivati i u sljedećoj godini.

Bosna i Hercegovina je već zadovoljila zahtjev Evropske unije, a to je da na hiljadu komada cigareta akciza minimalno iznosi 90 eura. Akciza sada iznosi 90,5 eura i veća je u odnosu na onu u svim državama Zapadnog Balkana, gdje su zbog toga i redom niže cijene cigareta, pa onda i manje crno tržište.

Pitali smo ekonomistu Faruka Hadžića zašto se insistira na akciznoj politici prema kojoj su cigarete u Bosni i Hercegovini najskuplje u Evropi, u odnosu na standard ljudi, a koji je doveo do sloma industrije i uzrokuje tako velike gubitke u državnom budžetu iz kojeg se novac preljeva u ruke švercera?

“Bosna i Hercegovina nema jasnu akciznu politiku”

Za Hadžića je problem što Bosna i Hercegovina, kako je izjavio, nema jasnu akciznu politiku za sve proizvode, pa i za cigarete i duhan. Zapaža da vlast pridaje pažnji samo kako da dođe do novca, ali ne i kako da ga odgovarajuće potroši.

“Akcizna politika je vrlo važan instrument koji stoji na raspolaganju donosiocima odluka kako bi putem njega ostvarili svoje ekonomske, zdravstvene i društvene ciljeve. Kako bi se prvo postavili, ali i ostvarili ti ciljevi, ravnopravno treba posmatrati i segment prikupljanja, kao i segment raspodjele prikupljenih sredstava kroz akcize. Danas se sva pažnja usmjerava samo na segment prikupljanja, bez jasno definisanih ciljeva, gdje prikupljeni novac ide direktno u tekuću budžetsku potrošnju, bez jasne namjene i usmjeravanja”, kazao je.

Među onima je koji smatraju da vlast treba razmotriti smanjenje akciza u cilju povećanja priliva novca u budžet. Ukazao je da je ovo pokazatelj da visoki porezi mogu dovesti do smanjenja prihoda za državu. I on je podsjetio šta za građane konkretno znači gubitak tog novca.

“Sada je situacija nažalost takva da su do prošle godine svake godine akcize rasle, bez jasnog cilja i namjene, nadajući se da će prikupljeni iznos uvijek rasti, što u praksi ne mora značiti jer poslije određenog nivoa visoki porezi dovode do pada prikupljenih prihoda, u ovom slučaju akciza. Pojedine analize pokazuju da u maloprodajnoj cijeni cigareta u Bosni i Hercegovini ukupni porezi čine 91 posto cijene cigareta, a same akcize 77 posto. Druge procjene pokazuju da godišnje država gubi skoro jednu milijardu KM budžetskih prihoda zbog rasta ilegalnog tržišta. To je ogromna količina novca sa kojom bi se mogao značajno unaprijediti zdravstveni sektor i osigurati neophodna sredstva za liječenje teško oboljelih naših građana, a pogotovo djece, kako se novac za liječenje više ne bi morao skupljati putem telefonskih poziva”, ukazao je Hadžić.

Pozvao je da se napravi analiza učinka povećanja akciza i da se utvrdi, kako je rekao, njihov optimalan iznos kojim država može imati najveće prihode uz suzbijanje ilegalnog tržišta. Ponovio je na nužnost namjenske potrošnje tih sredstava.

Pozitivan primjer u Crnoj Gori

“Potrebno je pripremiti stručne analize i pokazati da ako je jedan od ciljeva povećanje ukupnih prihoda, to se može ostvariti kroz usklađivanje akcize na duhan. Građani koji konzumiraju duhan i duhanske proizvode, prije nego odustanu od konzumacije, tražit će način da povoljnije dođu do traženog proizvoda, čak i ako to uključuje ilegalnu prodaju”, naglasio je.

Da smanjenje akciza može imati pozitivan efekat pokazuje primjer Crne Gore. U ovoj zemlji je prije dvije godine akciza povećana sa 60,4 na 73,6 eura po hiljadu komada. Time se povećalo ilegalno tržište za više od 50 posto.

Zbog toga je akciza smanjena na 63,6 eura, a to je za posljedicu imalo povećanje prihoda u prvih osam mjeseci za 18,5 posto, a prodaja je 2019. porasla za 40 posto u odnosu na godinu prije.

“Postoji još mnogo prostora za borbu protiv ilegalnog tržišta”

Hadžića smo pitali da li vlast dovoljno čini u borbi protiv nelegalnog tržišta cigareta i duhana.

“Da bi se odgovorilo na ovo pitanje, najbolje je pogledati naplatu akciza na duhan po godinama. Posljednjih nekoliko godina imamo značajno usporavanje u visini prikupljenih akciza na duhan. Da kojim slučajem nema ilegalnog tržišta, prikupljena akciza bi rasla svake godine u nekom proporcionalnom iznosu. Podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine za period 2015 – 2018. pokazuju da se raspon prikupljenih akciza na duhan kretao od 799,8 miliona KM do 801,8 miliona KM. Malo veći rast je zabilježen u 2019. godini, ali pad je zabilježen tokom ove godine. Kao što se vidi iz podataka, iako je akciza na duhan rasla, apsolutni prikupljeni iznos je blago padao i rastao”, potcrtao je.

Mišljenja je da postoji, kako je kazao, još mnogo prostora za suzbijanje nelegalnog tržišta.

“Sigurno da postoji dio potrošača koji je odustao od korištenja duhana i duhanskih proizvoda, ali ipak mnogo je veći udio onih koji su prešli na alternativni način nabave na ilegalnom tržištu. Iako smo svjedoci da je bilo aktivnosti na suzbijanju ilegalnog tržišta, postoji još dosta prostora za suzbijanje nelegalnih aktivnosti od kojih koristi mogu imati svi – od države koja će naplatiti više novca, građana kroz unapređenje zdravstvenog sektora do i samih legalnih proizvođača gdje je ova industrijska grana gotovo do kraja nestala”, upozorio je ekonomista Faruk Hadžić.

Za suzbijanje nelegalnog tržišta predlažu se i bolja saradnja institucija, podizanje svijesti građana o negativnim posljedicama, kontrola uzgajivača, obrađivača i trgovaca duhanom te osiguranje provođenja Akcijskog plana prioritetnih mjera za brobu protiv sive ekonomije.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *