Solak: Tri posto površine u BiH su minska polja

Međunarodni dan borbe protiv mina, koji se obilježava 4. aprila, prilika je da se ukaže na problem koji predstavljaju nagazne mine i druga eksplozivna sredstva zaostala iz rata.

Direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solak je kazao da je Bosna i Hercegovina ‘najzagađenija’ zemlja u Evropi te da veliku opasnost predstavljaju mine i minska polja općenito u BiH.

“Svake godine imamo određen broj naših sugrađana koji stradaju u minskim poljima. To je, možda, najveća opasnost u BiH. Imamo još otprilike nekih tri posto površine u BiH. Otprilike, više od 70 posto je minskih polja u Federaciji BiH, sa ukupnom površinom više od 1.000 kvadratnih kilometara još je ostalo”, kazao je Solak.

Istaknuo je da Federalna uprava civilne zaštite, kao deminerska organizacija, ulaže maksimalne napore na podizanju svijesti kod građana, pogotovo u ovom periodu proljeća kad se priroda budu, kad ljudi žele izaći u prirodu.

Solak kaže da je lijepo otići u prirodu, ali napominje da priroda nosi i svoje opasnosti, a jedna od njih su i minska polja.

“Pokušat ćemo s kolegama iz BH MAC-a, UNDP-a, Evropskom komisijom da napravimo jedan projekt virtualne aplikacije, odnosno interaktivne aplikacije, da svi možemo pristupiti toj aplikaciji, da vidimo gdje smo mi u odnosu na minska polja. Nadam se da ćemo to ove godine uspjeti završiti”, navodi Solak.

On smatra da će biti potreban dug period „da vidimo BiH bez mina, ako ne budemo primjenjivali nove metode“.

– Sa drugim kompanijama i BH MAC-om smo razvili novu metodu ‘land release’, koja je odlično primljena u BiH, može se raditi s njom. To je takozvano oslobađanje površine, da idemo direktno na minske zapisnike. Mislim da ćemo primjenom tih metoda i kroz ovu novu strategiju, koja je u planu da se uradi, da vidimo BiH bez mina do 2025. godine – procjenjuje Solak.

Kaže da je prošle godine bilo šest, sedam incidenata u minskim poljima u Federaciji, gdje su dvije osobe smrtno stradale.

“Velika je to opasnost i opet je naglasak, prije svega, kroz ovaj dan, da povećamo svjesnost, da ukažemo na opasnost od minskih polja, da ljudi samoinicijativno ništa ne poduzimaju. Veoma je važno, u svakom trenutku, ako znaju da će se kretati na nekim površinama, da traže informaciju od civilih zaštita ili BH MAC-a, dok ne bude uspostavljena jedna interaktivna karta koja će nam pomoći da znamo gdje smo mi u odnosu na neko minsko polje”, kazao je direktor FUCZ.

Napominje da se vrlo često susreću u prirodi s tim da neodgovorni pojedinci ukljanjanju oznake minskih polja da bi napravili “kafu na tome, ili neki roštilj, što je neshvatljivo”.

“Drugo je kada životinja obori znak, jer ne možemo uticati na životinju. Također, ne možemo uticati na vjetar. Nekad se te oznake obore ili se ukoline, a onda ljudi ne vide da su tu minska polja. To nam je najveća opasnost. Zato kolege iz BH MAC-a, iz općinskih službi civilne zaštite, kantonalnih službi, obilaze te prostore i provjeravaju da li su tu minske oznake”, navodi Solak i dodaje da je vrlo teško obići sve površine minskih polja da bi se vidjelo da li ima oznaka ili nema.

Pripadnik Federalne uprave civilne zaštite Jasmin Imširović je kazao da je svima poznato koliko je deminiranje opasan i zahtjevan posao.

“Deminer, prije svega mora da ima volju da radi taj posao, jer niko ga na to ne može natjerati, sam bira taj posao. Ako se već odlučio da ga radi, treba da ga radi savjesno i odgovorno. Na drugom mjestu je sigurno i obučenost deminera”, naglasio je Imširović.

Dodao je da FUCZ mnogo pažnje poklanja obučavanju deminera, njihovom usavršavanju, jer kako vrijeme prolazi neke se stvari mijenjaju i u standardima operativnih procedura, i u minskim poljima i u načinu deminiranja.

“Nije sigurno isto prije 20 godina i sada, uvode se neke nove tehnike. Što se tiče opreme, vodi se računa da idemo u korak s vremenom, da zadovoljimo sve osnovne procedure u radu, da poboljšamo kvalitet rada”, kazao je Imširović.

Napomenuo je da FUCZ ima i pet akreditiranih pasa za rad u minskom polju. To su psi otkrivači eksploziva koji rade kao pomoć deminerima na terenu.

Imširović je poručio građanima BiH da budu pažljivi, da se ne opuštaju i ne rizikuju, nego da poštuju pravila, oznake koje upozoravaju na prisustvo mina.

“Neka ne idu na mjesta koja nisu provjerili. Najviše se nesreća dešava baš u ovom periodu kad se počinje izlaziti u prirodu, kad se počnu obrađivati njive, parcele koje su zarasle, koje su zapuštene. Mada je prošlo više od 20 godina od rata, mini su još uvijek opasne i aktivne”, upozorava Imširović.

Deminerski timovi Federalne uprave civilne zaštite će danas, na postavljenoj simuliranoj minski rizičnoj površini i deminerskom radilištu na platou ispred SCC-a u Sarajevu, demonstrirati način rada u humanitarnom deminiranju, a kroz video klipove snimljene tokom operacija deminiranja i uništavanja eksplozivnih sredstava koje je realizovala FUCZ i izložbu opreme i alata koji se koriste u ovim operacijama prezentirati svoj rad.

Ova aktivnost namijenjena je podizanju svijesti najšire populacije o problemu kontaminacije minama i teškoćama povezanim s njenim uklanjanjem i stvaranjem sigurnog okruženja.

Bosna i Hercegovina spada u red zemalja s najvećim stepenom zagađenja minama, život stanovnika je u stalnoj opasnosti, a demineri FUCZ svakodnevno rade na čišćenju minskih polja, uklanjanju i uništavanju minsko-eksplozivnih sredstava.

Izvor: klix.ba
Shares 0

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *